Lidija Sklevicki, (Zagreb, 7. maj 1952 — Donja Dobra, Delnice, 21. januar 1990), hrvatska feministkinja, sociološkinja, etnološkinja, publicistkinja, prevoditeljica i feministička teoretičarka
„
|
Činjenica da je organizacijsku strukturu moguće prikazati kao piramidu sa širokom bazom (potencijalno je to svaka, ’pa i poslednja žena’), čiji je vrh takođe moguće nedvosmisleno utvrditi, navodi na zaključak da možemo pretpostaviti izvestan stepen organizacijske autonomije. To znači da je postojala mogućnost artikulisanja ciljeva, specifičnijih/autonomnijih od onih koje je Antifašističkom frontu žena poveravala ’narodna’ vlast. [1]
|
”
|
„
|
Upornim nastojanjima naprednih žena u građanskim organizacijama na njihovom omasovljenju postavljeni su temelji širokog antifašističkog fronta žena koji će se 1942. godine formirati kao posebna organizacija.[1]
|
”
|
„
|
Za građanske ženske organizacije položaj žena je problem po sebi. Postavljaju ga same žene, njihove organizacije predstavljaju rad žena za žene. Autonomne ženske organizacije imaju kao svoj krajnji cilj integraciju žena u postojeći poredak.[2]
|
”
|
„
|
Prigovor, da žena nema smisla za javni život kao ni sposobnosti za isti, sasvim je neosno van jer je žena rođeni političar. Pokazuje nam to historija u kojoj su vladari samo po nekoji Veliki, dok je od žena koje su sjedile na prestolju skoro svaka bila Velika. [3]
|
”
|
„
|
Učiniti žene vidljivima prvi je korak kojim se stavlja u pitanje uobičajen odnos općeg i posebnog u hijerarhiji relevantnosti pisanja povijesti.[3]
|
”
|
„
|
Žene su kao društvena grupa minimalno prisutne u onim temama koje su činile okosnicu tradicionalnih povijesnih istraživanja, kao što su politička, vojna i diplomatska povijest, zbog čega se isuviše olako zaključivalo o njihovoj »nepovijesnosti«[3]
|
”
|
„
|
Dvjestogodišnja povijest ženskih pokreta zapadnog kulturnog kruga tog će vampira, »porod od tmine«, prije prepoznati u bajkovitoj slici ptice Feniks koja se toj povijesti u prkos ponovno i ponovno rađa iz vlastitog pepela.[3]
|
”
|
„
|
Što je žena? Razumni majmun. Što je brak? Konačište živih mučenika. Što je Pariz? Raj žena, čistilište muškaraca, pakao konja.[3]
|
”
|
„
|
Želim vam da živite u zanimljivom vremenu, opaka je kletva u istočnjačkim kulturama. Zanimljivo vrijeme je i nedefinirano vrijeme, bremenito mogućnostima, ali i izborima, čija pogibeljnost nije na prvi pogled lako prepoznatljiva. U onoj mjeri u kojoj je budućnost proizvod svjesne odluke, mjerit će se naša odgovornost za nju. No pritom nikada ne treba zaboraviti da se budućnost može prikazati pod obrazinom prošlosti.[3]
|
”
|
- ↑ 1,0 1,1 ŽENA DANAS (1936–1940) I KULTURA SEĆANjA
- ↑ Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Lydia Sklevicky KONJI, ZENE, RATOVI ODABRALA I PRIREDILA - Dunja Rihtman Augustin