Frederik Čarls Koplston (10. april 1907 — 3. februar 1994) bio je jezuitski sveštenik, filozof i najveći engleski istoričar filozofije, širom sveta poznat po svom vrlo obimnom i uticajnom višetomnom delu Istorija filozofije (1946—75) koje je izloženo u IX tomova na preko 4 500 stranica.

Citati uredi

„Besmisleno je i nepravedno ako verujemo da treba da budemo svesni velikih osvajača i rušitelja, ali ostajemo zaboravni na velike stvaraoce i stvaraoce i one koji su zaista doprineli našoj kulturi...”


„Ako pretpostavimo da su sve prošle filozofije ne samo osporene (što je očigledno) već i odbačene (što nikako nije isto), ipak je tačno da su „greške uvek poučne“, naravno. Uz pretpostavku da je filozofija moguća nauka i sama po sebi nije lažno prosvetljenje.”


„Istorija filozofije svakako nije čista kolekcija ideja, ili pripovedanje o zasebnim i zasebnim mislima koje nemaju nikakve veze jedna sa drugom, istorija filozofije, ako se posmatra samo kao spisak raznih ideja, a sve ove ideje su podjednako vredne. Ili se smatra bezvrednim, pa se ispostavi da je beskorisna fikcija, ili, ako želite, naučna istraživanja. Postoji kontinuitet i povezanost, akcija i reakcija, država i kontra-država, i nijedna filozofija se zaista ne može u potpunosti razumeti ako se ne razume u svojim istorijskim situacijama iu svetlu njenog odnosa prema drugim sistemima.”


„Tačno je da neko može da nađe opravdane primere hegelijanskog trougla teze, antiteze i sinteze u toku filozofskog razmišljanja, ali posao naučnog istoričara nije da usvoji prethodni plan i da potom događaje prilagodi tom planu.”


„Istorija filozofije je demonstracija čovekove potrage za istinom kroz rasuđivanje i dokaze.”