Artur Šopenhauer

немачки филозоф

Artur Šopenhauer, nemački filozof.

Artur Šopenhauer (1855)


Sadržaj
A B V G D Đ E Ž Z I J K L Lj M N Nj O P R S T Ć U F H C Č Š
A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
Q W X Y

B uredi

  • "Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji."
  • "Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbegava nevolje."

V uredi

  • "Vera je kao i ljubav: ona se ne da nametnuti. Zato i jeste uzaludan svaki trud da se ona državnim merama uvede ili učvrsti."
  • "Vere su kao vatra: njima je, da bi svetlile, potreban mrak."
  • "Verovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne."

D uredi

  • "Da bi se priznala tuđa vrednost, treba imati sopstvenu."
  • "Da je čovečanstvo oduvek bilo razumno, istorija ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina."
  • "Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju."
  • "Druževnost spada u najopasnije, možda čak i ubitačne sklonosti, pošto nas dovodi u dodir sa ljudima od kojih je većina moralno rđava a intelektualno tupa ili izopačena."

Z uredi

  • "Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja."
  • "Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sebe."

I uredi

  • "Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom telu."

K uredi

  • "Kao što je ljubav prema životu zapravo samo strah od smrti, tako i društvenost ljudi zapravo nije direktna; ona se, naime, ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od samoće."
  • "Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga sa kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uveren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati."
  • "Ko želi da se njegovoj reči poveruje, neka je izrekne hladno i bez strasti."
  • "Ko je okrutan prema životinjama, ne može biti dobar čovek."

L uredi

  • "Lepota je otvoreno preporučeno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca."

Lj uredi

  • "Ljubomora se uvek rađa sa ljubavlju, ali ne umire uvek sa njom."
  • "Ljude u društvo tera unutrašnja praznina i dosada. Ako osete da su nam potrebni, ljudi postaju obesni i arogantni."
  • "Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo."

M uredi

  • "Malo ima stvari koje će ljude više odobrovoljiti nego kad im ispričamo veliku nesreću koja nas nedavno snašla."
  • "Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira."

N uredi

  • "Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtevaš da budeš vrlo sretan."
  • "Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti."
  • "Neko je, recimo, mlad, lep, bogat i cenjen, pa se pitamo, kad želimo da ocenimo njegovu sreću, je li zbog toga vedar; ako je, naprotiv, vedar, sasvim je svejedno je li mlad ili star, uspavan ili grbav, siromašan ili bogat: on je sretan."
  • "Nijedna laž nije toliko drska da se neki anonimni recenzent ne bi mogao njome poslužiti: pa on nije odgovoran."

O uredi

  • "On je vrlo nedruštven, to gotovo već znači: On je čovek velikih sposobnosti.
  • "Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!"
  • "Ono što se zna ima dvostruku vrednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna"
  • "Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati."

P uredi

  • "Prijatelj svih nije ničiji prijatelj."
  • "Prijateljima lako opraštamo greške koje nas ne pogađaju."
  • "Pušemo balone od sapunice što duže možemo i što veće možemo , iako dobro znamo da će se raspršiti."

R uredi

  • "Religija je štaka za loše državne ustanove."
  • "Retko se nalazi ono što je pravo, a još peđe se ceni."

S uredi

  • "Samoća je sudbina svih značajnijih duhova."
  • "Slobodno vreme većine ljudi ispunjeno je ili čulnim uživanjima i ludorijama ili dosadom i tupošću."
  • "Spojiti uljudnost sa ponosom pravo je majstorstvo."
  • "Sudbina meša karte, a mi igramo."

U uredi

  • "U samoći bednik oseća svu svoju bedu; veliki duh svu svoju veličinu."
  • "U starosti čovek se bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi."
  • "U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže."
  • "U svetu uglavnom caruje zlo, a glavnu reč ima glupost."

Č uredi

  • "Čast je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja."
  • "Čoveku koji je intelektualno viši od drugih, samoća pruža dvogubu korist; prvu, što je sam, i drugu, što nije sa drugima."