Gabrijela Mistral

Gabrijela Mistral (7. april 1889. – 10. januar 1957.) je pseudonim koji je koristila Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga, čileanska pjesnikinja, prosvjetitelj, diplomata i feministkinja. Bila je prva Latinoamerikanka kojoj je dodeljena Nobelova nagrada za književnost i to 1945. godine "za njenu lirsku poeziju koja je, inspirisana snažnim emocijama, učinila njeno ime simbolom idealističkih težnji čitavog latinoameričkog svijeta".

Gabrijela Mistral

Citati Gabrijele Mistral

"Poruka o Jevrejima" (1935.)

Napomena u Kući sjećanja: Priče jevrejskih spisateljica Latinske Amerike koju je uredila Mardžorie Agosin (2022): "Prvi put objavljeno u El Mercurio, Santiago, Čile, 16. juna 1935. godine i ponovo štampano 1987. godine u Prosa Religiosa de Gabriela Mistral, uredio Luis Vargas Savedra, urednik Andres Belo, Santiago, Čile. Sa španskog prevela Alison Ridli."

• Njemački, poljski ili litvanski Jevrejin je lišen svetog prava da pobjegne i bude slobodan.
• Bilo bi glupo za našu Ameriku da se uhvati za prljavi rep ove antisemitske kampanje. Imamo dovoljno posla u našim sopstvenim zemljama - gdje je sve još uvek u stanju primordijalne hemijske supe - a da se ne ometamo francuskim ludorijama ili apsurdnim poduhvatima u Berlinu.
• U najmanju ruku, ne bi trebalo da nastavimo, na način fariseja, da koristimo drevni proglas protiv Jevreja koji je bio potpuno potkopan od nas. Štaviše, trebalo bi, u najmanju ruku, da se uzdržimo od uzvikivanja na trgovima ili u našim domovima ukor koji se čuo u srednjem vijeku: "Lov? jevrejski pas zato što je nevernik." Isus Hristos, u svojoj beskrajnoj prirodi, sigurno bi bio beskrajno zgrožen kada bi nas čuo kako izgovaramo takve riječi kao što su njegovi navodni zagovornici i čuvari njegove nauke.
• Nemojmo tražiti od naših zemalja da prihvate ogroman broj napuštenih jevrejskih imigranata. Ali hajde da zatražimo da oni, uz malo racionalnog napora, što će reći, sa osnovnom ljudskošću, prihvate malu dogovorenu kvotu Jevreja koje je Evropa izbacila iz svojih uvrnutih hrišćanskih utroba. Argentina je uspostavila - i vjerujem sasvim udobno - svoj dio kvote. Ako naših dvadeset zemalja može da ispuni ovaj veliki čin, koji se može nazvati samo autentičnim činom pristojnosti, mi ćemo postići efikasan, pošten i velikodušan podvig. Treba pažljivo odmjeriti i izmjeriti takve pridjeve jer su veoma važni onima koji čuvaju čast kontinenta. Putem ovog čina, mi ćemo vratiti u Evropu neke od kulturnih i hrišćanskih politika koje nam je prvobitno prenijela. U svom stavu prema Istoku, Evropa je poremetila i ponizila svoju dvomilenijumsku vladavinu. Vratimo u Evropu, sa naše strane svijeta, kolektivni gest integralnog i inkluzivnog hrišćanskog prava koje smo naučili od tog kontinenta tokom njegove čistije ere i koje smo ojačali, a ne protraćili.

Citati o Gabrijeli Mistral

• Jedna od rijetkih latinoameričkih intelektualaca koji su se suprotstavili fašizmu i govorili o predstojećoj sudbini evropskih Jevreja bila je Gabrijela Mistral, koja je 1945. godine postala jedina latinoamerička žena do danas koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Iako sama nije Jevrejka, ovde uključujemo jedan od njenih eseja, "Poruka o Jevrejima" - koji je napisala 1934. godine, neposredno prije nego što je preuzela mjesto konzula u Čileu u Portugalu - jer je to dirljivo svjedočanstvo o njenoj posvećenosti ljudskim pravima i jevrejskom narodu tokom istorijskih vremena velike patnje kada su bezbrojni drugi istaknuti intelektualci izabrali ćutanje. Mistral je takođe bio uticajan u pomaganju jevrejske emigracije u Čile kada je, nakon 1939. godine, većina latinoameričkih zemalja zatvorila svoje granice za očajne jevrejske izbjeglice koje traže azil.
  • Mardžori Agosin, Uvod u drugo izdanje Kuće sjećanja: Priče jevrejskih spisateljica Latinske Amerike (2022.)

• Mislim da sam pomalo kao Mistral: uvijek stranac, uvijek odnekud drugdje.
  • Mardžori Agosin Intervju (2015.)

• Čileanka Gabrijela Mistral koja je kanonizovana kao Sveta Majka... Mistral je bio zagovornik ljudskih prava i statusa Indijanaca mnogo prije nego što su te brige postale moderne.
  • Mardžori Agosin, uvod u knjigu Ove nisu slatke devojke: Poezija latinoameričkih žena (2000.), sa španskog na engleski prevela Monika Bruno

• Zvanični imidž Gabrijele Mistral krši sve kulturne stereotipe jer su njene pjesme majkama, ženama i djeci ispunjene dubokim ideološkim sadržajem koji prevazilazi nastavnika zaokupljen budućnošću svojih učenika. U pjesmama od Mistralove uključenim u ovu antologiju, dobijamo uvid u njenu moćnu maštu i figurativni jezik zasnovan na sitnim elementima. Njena poezija je često lišena tradicionalnih metafora povezanih sa poetskim jezikom koji su koristile žene njenog vremena. Mistralov glas, prikazan u melodičnim uspavankama i fantastičnim pričama
  • Mardžori Agosin, uvod u knjigu Ove nisu slatke devojke: Poezija latinoameričkih žena (2000.)

• Prije samo nekoliko godina, moglo se lako identifikovati žene u cijeloj Latinskoj Americi koje su se istakle u književnosti. Imena kao što su Gabriela Mistral, Alfonsina Storni, Huana de Ibarboru, Delmira Agustini, Klaudia Lars, a da ne pominjemo najveću od svih Sor Juanu Ines de la Kruz...
  • Klaribel Alegria (2006.), govor. Prevod sa španskog na engleski jezik David Drejper Klark

• Takva je žena bila: pažljiva prema sadašnjosti, kojom je dominirala savjest svojih dijela i kursa kojim istorija ide, nesposobna da odbije tvrdnje onih koji pate od gladi ili žeđi za pravdom i ljubavlju... Ako pažljivo pročitamo njen rad, naći ćemo da su u njemu oličeni isti koncepti i stavovi, i bilo bi gotovo nemoguće razlikovati umjetnost od života ili reći da li u njenim stihovima ima više autentične poezije nego u njenim djelima... Sve što je radila, govorila i pisala bilo je na neki način zasićeno tim poetskim vazduhom, otkrivajući čudesnu, mada donekle delikatnu ravnotežu između "jeste" i "trebalo bi da bude".
  • Margo Arse de Vaskez u djelu Gabrijea Mistral: Pjesnik i njeno djelo (1964.), citat

• Mistralova poezija je odlučno hermetična i često ima košmarni kvalitet. Čak i njeni nominalno direktni stihovi — oni koji imaju veze sa elementima nacionalizma, kao što su nacionalna simbologija ili nacionalni pejzaži — sadrže nadrealni kvalitet... Mistral se okružila i bila okružena metaforama tišine, stida i tajnovitosti. Veći dio njenog poetskog opusa vrti se oko privatnog svijeta koji je teško dešifrovati, svijeta gubitka i očaja, fantazije koja bježi u druge stvarnosti.
  • Licija Fiol-Mata, uvod u knjigu Kvir majka za naciju: država i Gabrijela Mistral (2002.)

• Gabrijela Mistral iz Čilea, jedina latinoamerička žena koja je dobila Nobelovu nagradu, bila je pedagog, pacifista i humanista koji je pisao sa neuporedivim intenzitetom frustrirane i patnje ženstvenosti. Pjesme i uspavanke njene djece su među najnežnijim na španskom jeziku. Bez sopstvene djece, ona je svoju ljubav prema djeci pretvorila u univerzalnu ljubav prema cijelom čovečanstvu. Postala je neka vrsta svjetske majke, pjevajući o djeci "kao niko prije nje", rekao je Pol Valeri. "Dok su mnogi pjesnici uzdizali, slavili, psovali ili prizivali smrt, ili gradili, produbljivali, obožavali strast ljubavi, čini se da je malo njih meditiralo o tom transcendentalnom činu par ekselens, stvaranju živog bića od strane živog bića.
  • Anđel Flores i Kejt Flores, uvod u djelo Prkosna muza: Latinoameričke feminističke pjesme (1986.)

• Prevela sam djela Mistralove jer sam otkrila da ona zaista nije mnogo dovedena na engleski jezik, Neruda iznova i iznova i iznova, ali ne i Mistral. Zaljubila sam se u nju. Morate se zaljubiti, mislim, da biste napravili dugačak prevod. Da, a i zabavno je.
  • Iz Razgovori sa Ursulom Le Gvin (2007.)

• Pjesnici – nevjerovatni pjesnici prirode kao što su Meri Oliver, Gabrijela Mistral ili Odr Lorde – gledaju duboko na svijet i čine da se osjećamo kao da smo povezani. Poezija koja se bavi prirodnim svijetom pomaže nam da popravimo tu vezu. Kada obraćate pažnju na nešto, to je način da nešto volite. Kako možemo nastaviti da povrijeđujemo nešto što volimo?
  • Ada Limon Intervju (2022.)

• Neki od najvećih latinoameričkih pjesnika su žene. Sor Huana Ines de la Kruz, Gabrijela Mistral, Marija Sabina i Violeta Para su među njima, ali njihovo pravo mjesto u istoriji poezije tek treba da bude u potpunosti priznato... Na prelazu vijeka pojavila se legendarna grupa pjesnikinja, uključujući Delmiru Agustini, Alfonsinu Storni i Gabrijelu Mistral. Njihov rad izazvao je skandal i bijes, ali je na kraju otvorio put drugim ženama da istraže svoje iskustvo u ženskom glasu... Mistralova je bila paradoksalna mestiza, koja je otjelotvorila kontradikciju. Žena bez djece koja je uzdizala materinstvo, istovremeno je prigrlila i prezirala svoju pretkolonijalističku prošlost. Njena izvanredna mješavina biblijskih i američkih ritmova donijela joj je Nobelovu nagradu 1945. godine.
  • Sesilija Vikunja The Oxford Book of Latin American Poetry (2009.)

Spoljašnje veze

• Fondacija Gabrijela Mistral
• Poezija Gabrijele Mistral
• Lista objavljenih djela
• Gabrijela Mistral – Univerzitet Čilea
• Gabrijela Mistral (1889–1957) – Memorija Čilea
• Gabrijela Mistral čita osamnaest pjesama iz svojih sabranih tomova: Ternura, Lagar i Tala. Snimljeno u Kongresnoj biblioteci, odjeljenje za hispanistiku 12. decembra 1950. godine.